Osobe koje redovito koriste neurotoksine poput botoksa ili filere na bazi hijaluronske kiseline dobro znaju pravilo da se tijekom trudnoće i dojenja obvezno se radi pauza. Ipak, iako je prekid privremen, točan trenutak za siguran povratak estetskim tretmanima često ostaje nejasan. Koja su stvarna medicinska pravila i zašto je ta pauza uopće potrebna?
Zašto se botoks i fileri izbjegavaju u trudnoći?
Glavni razlog za izbjegavanje ovih tretmana vrlo je jednostavan, a to je nedostatak velikih, kontroliranih kliničkih studija koje bi potvrdile njihovu sigurnost. Budući da trudnice iz etičkih razloga nikada nisu dio testiranja estetskih proizvoda, službene institucije poput U.S. Food and Drug Administration (FDA) ne mogu izdati službeno odobrenje za tu skupinu korisnika.
Plastični kirurg dr. Jed Horowitz objašnjava da se botulinum toksin (botoks) u medicini svrstava u kategoriju rizika C. To znači da se njegova primjena savjetuje isključivo u situacijama kada potencijalna korist za zdravlje pacijenta jasno nadilazi potencijalni rizik za fetus. Budući da su estetski tretmani izbor, a ne hitni medicinski zahvati, liječnici jednoglasno preporučuju odgodu. Slična situacija vrijedi i za filere. Iako se većina suvremenih filera temelji na hijaluronskoj kiselini koja se prirodno nalazi u ljudskom tijelu i sama po sebi nije toksična, stručnjaci ističu da nema opravdanog razloga za preuzimanje bilo kakvog nepotrebnog rizika u periodu trudnoće.
Unatoč tome što se često stavljaju u istu kategoriju „estetskih injekcija“, botoks i fileri djeluju potpuno različito. Neurotoksini poput botoksa privremeno smanjuju aktivnost određenih mišića, dok fileri nadoknađuju volumen i mijenjaju konture lica. Upravo zato se i sigurnosne preporuke nakon trudnoće djelomično razlikuju.
Što se u trudnoći još uvijek smatra sigurnim za kožu?
Trudnoća zbog hormonalnih promjena često donosi specifične izazove na koži, poput iznenadnih upalnih procesa, pigmentacija i hiperpigmentacija. Dok su injektivni tretmani nedostupni, dermatologinja dr. Janet Allenby napominje da se fokus treba prebaciti na neinvazivnu i sigurnu njegu lica. Preporučuju se klasični, profesionalni kozmetički tretmani čišćenja, eksfolijacije i hidratacije koji ne uključuju aparate, lasere niti visoke postotke kiselina, a koji mogu uspješno održavati kožu čistom i svježom do povratka uobičajenoj rutini.
Razlog za izbjegavanje ovih naprednih metoda vrlo je logičan. Tretmani koji koriste struju i ultrazvučne valove tijekom trudnoće uglavnom se preskaču jer se pretpostavlja da električni impulsi, vibracije i toplinska stimulacija mogu utjecati na mikrocirkulaciju i reaktivnost tkiva, pa se u ovom osjetljivom periodu izbjegavaju prvenstveno iz medicinskog opreza i zbog nedostatka kvalitetnih sigurnosnih podataka. Laseri su pak rizični jer zbog divljanja hormona koža u trudnoći reagira ekstremno reaktivno, pa dubinska toplina lasera umjesto čišćenja može isprovocirati trajne hiperpigmentacijske mrlje i melazmu. Konačno, visoke koncentracije kiselina i agresivni kemijski pilinzi tijekom trudnoće uglavnom se izbjegavaju zbog moguće pojačane sistemske apsorpcije te iritacija kojima je trudnička koža ionako znatno sklonija. Upravo zato su klasični, „ručni“ tretmani hidratacije i blagog čišćenja najbolji izbor koji može uspješno održavati kožu čistom i svježom do povratka uobičajenoj rutini.
Stručnjaci pritom upozoravaju da žene neposredno nakon poroda često prvi put osjećaju snažnu promjenu u kvaliteti kože i volumenu lica. Hormonalni pad estrogena, nedostatak sna, dehidracija i fizički stres mogu privremeno stvoriti umorniji, „ispuhan“ izgled koji ne mora predstavljati trajnu promjenu anatomije lica. Upravo zato dio liječnika preporučuje da se s procjenom potrebe za filerima pričeka dok se tijelo barem djelomično hormonalno ne stabilizira.
Povratak filerima i botoksu nakon poroda
Smjernice za povratak estetskim injekcijama nakon poroda nisu jednake za sve i ovise o tome doji li žena ili ne. Plastični kirurg dr. David Shafer navodi da se neurotoksini (botoks) općenito mogu uvesti relativno brzo nakon poroda, pod uvjetom da žena ne doji. Iako botoks uglavnom ostaje lokaliziran na mjestu uboda, većina liječnika ipak preporučuje potpuno izbjegavanje tretmana tijekom cijelog perioda dojenja zbog nedostatka kvalitetnih podataka o mogućem prelasku u majčino mlijeko.
S filerima je situacija složenija i mišljenja su podijeljena. Opća je praksa da se s filerima čeka do potpunog završetka perioda dojenja. Dr. Jed Horowitz ističe da glavni razlog za oprez nije sama hijaluronska kiselina, već lidokain – lokalni anestetik koji se nalazi u sastavu većine modernih filera radi ublažavanja boli tijekom aplikacije, a za koji se savjetuje izbjegavanje tijekom dojenja.
Dok dio liječnika u praksi odobrava povratak botoksu i filerima oko mjesec dana nakon poroda (ako se ne doji), drugi strogo preporučuju čekanje dok ne prođe minimalno mjesec dana od potpunog prestanka dojenja. U praksi, većina stručnjaka najsigurnijim smatra potpuno izbjegavanje injektivnih tretmana tijekom dojenja, prebacujući fokus na konzervativnu njegu kože i postupni oporavak bez značajnijih korekcija.
Za potrebe članka korišteni su dijelovi stručnih intervjua objavljenih u magazinu NewBeauty.